Edukacija
.avif)
.svg){kind=small}
Pitaj bilo kojeg Hrvata u što uložiti novac i odgovor je donedavno bio gotovo uvijek isti: u nekretnine. Ta je mantra duboko ugrađena u našu kulturu – cigla je sigurna, cigla se ne isplati propustiti, cigla je i jednog dana “za djecu”. I nije da je ta logika potpuno pogrešna, ali kako s 2-3.000 EUR ušteđevine uložiti u nekretninu za najam ili podići kredit ako plaća to ne dozvoljava?
Ipak, nešto se mijenja i kod nas.
Sve više Hrvata počinje razmišljati drugačije i traži odgovor na pitanje u što uložiti novac osim u nekretnine. Otvaraju investicijske račune, kupuju zlato, ulažu na globalnim tržištima – podaci govore za sebe.
Poanta ovog bloga nije da su nekretnine loše. Govori o tome kako ulagačka kultura u Hrvatskoj polako, ali sigurno sazrijeva – i zašto je to dobra vijest za sve koji razmišljaju u što uložiti novac.
Hrvatska ima jednu od najviših stopa vlasništva nekretnina u Europi – 91% građana posjeduje nekretninu, dok je EU prosjek 68% (Eurostat 2024.). Nekretnine su nam oduvijek bile investicija broj jedan – štednja, sigurnost i nasljeđe, sve u jednom. Nije ni čudo da je ulaganje u nekretnine u Hrvatskoj godinama bilo sinonim za "pametno investiranje".
No tržište šalje sve jasnije signale da dolazi do odmaka od toga.
U 2025. broj nekretninskih transakcija pao je 13,2% u odnosu na 2024. Grad Zagreb je u 2025. bilježio 10,6% manje transakcija. Prodaja kuća pala je čak 20,4%. Ono što svi vidimo je da ulaganje u nekretnine više nije toliko pristupačno kao što je bilo. Razloga je nekoliko.
Od srpnja 2025. HNB uvodi nova, stroža pravila za hipotekarne kredite, a nova pravila o kratkoročnom najmu (zahtjev za 80% suglasnosti suvlasnika) kompliciraju jedan od najčešćih razloga kupnje investicijskih nekretnina.
Prema podacima Burze nekretnina za kraj 2025. i prezentaciji g. Dubravka Ranilovića (Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK) o cijeni stanova – između tražene cijene kvadrata prodavača (3.527 €/m²) i postignute cijene na koju pristaju kupci (2.350 €/m²) nastao je povijesni jaz od 1.177 EUR. Cijena najma je također rasla, no taj dio je ograničen plaćama i ne može rasti do beskraja.
Novi se investitor suočava s ključnim pitanjem: isplati li se danas "zaključati" ogroman kapital u beton ili je pametnije potražiti likvidnija tržišta poput dionica?
Upravo tu nekretnine za mnoge gube bitku s dionicama i zlatom. Dok je za ulazak na tržište nekretnina potreban ogroman početni kapital koji je teško prikupiti (kakva vam je kreditna sposobnost?), financijska tržišta nude izrazitu likvidnost i potencijalne prinose bez tereta održavanja i kompliciranih odnosa sa stanarima. Nekretnina više nije jedini, a često ni najlakši put do financijske sigurnosti.
Kako ulazni kapital koji je potreban za kupnju nekretnine raste – sve veći broj ljudi nalazi se izvan igre od samog početka. S nekom ušteđevinom, od npr. 10.000 EUR, ne možemo kupiti komad dnevnog boravka, a znamo da s tim novcem nešto želimo učiniti jer inflacija “kampira” pred vratima.
Investiciju možemo započeti već sa 50 EUR, a sredstva su nam uvijek dostupna za isplatu.
Sve to zajedno čini ulaganje u nekretnine manje dostupnom i manje fleksibilnom investicijskom opcijom nego što je bila. Pogotovo ako nam je likvidnost važna i ne želimo se pola godine baviti prodajom stana od 200.000 EUR samo jer nam hitno treba 15.000 EUR.
Prirodno se nameće i pitanje: u što uložiti novac?
Hrvati su uvijek voljeli zlato, ali uglavnom ono oko vrata ili u ladici. Investicijsko zlato je dugo bilo nišna stvar, no priča se širi, a zlato se počinje doživljavati kao jedan dio šireg i raznovrsnijeg portfelja.
Promet investicijskim zlatom u Hrvatskoj porastao je s oko 50 milijuna eura u 2019. na 350 milijuna eura u 2024. To je rast prometa od 600% u pet godina. Procjene za 2025. govore o iznosu između 800 milijuna i milijarde eura. (poslovniplus.com)
Jasno je zašto: zlato je dugo čuvalo vrijednost, posebno u vremenima geopolitičke nesigurnosti i inflacije. No, iako se zlato često naziva “sigurnom lukom”, svaka luka ima svoje plime i oseke, dobre i manje dobre periode. Kako onda ulagati u zlato bez te logistike?
Ulaganje u fizičko zlato jest “opipljiva” opcija, ali donosi i neke praktične komplikacije – pohrana i najam sefa, osiguranje poluga i dukata u sefu, proces prodaje, razlike između kupovne i prodajne cijene koje naročito pogađaju one koji ulažu manje iznose. Alternativa je ulaganje u zlato putem ETF fondova, gdje se postiže izloženost prema cijeni zlata bez čitave logistike fizičkog posjedovanja.
Zlato kao investicija odlično funkcionira kao kontrolirani dio diverzificiranog investicijskog portfelja. U takvoj strategiji zlato ima mogućnost pomoći kad su dionice u izazovnom periodu, a dionice mogu pomoći kad zlato doživi korekciju. Kvalitetan plan pomaže nam donositi bolje i mirnije odluke tijekom dugoročnog investiranja.
Genius ETF + ZLATO upravo je ta strategija u praksi – automatizirani portfelj koji kombinira globalne ETF-ove s udjelom u zlatu. Ako vas zanima razlika između fizičkog zlata i fleksibilnosti ETF pristupa, sve je objašnjeno u ovom blogu: Kako najlakše ulagati u zlato: Genius ETF + ZLATO.
Ulaganje u dionice dugo je u Hrvatskoj smatrano nečim kompliciranim, za "one koji to znaju" ili za ljude s puno novca.
Statistike potvrđuju tu percepciju: financijska imovina kućanstava u Hrvatskoj – dionice, fondovi, obveznice itd. – znatno je manja u odnosu na prosjek europodručja i uglavnom koncentrirana u bankovnim depozitima. U SAD-u 34% odraslih osoba ulaže na tržištu kapitala (str. 3), mimo mirovinskih planova.
Taj jaz polako nestaje.
Najveća prepreka nije novac – nego što ljudi ne znaju odakle i kako krenuti. Većina početnika odustane jer misli da mora pratiti burzu, analizirati kompanije i pogoditi pravi trenutak za kupnju. Za početak uvijek je dobro shvatiti točno kako investiranje funkcionira.
ETF-ovi rješavaju taj problem: umjesto da birate jednu dionicu i nadate se da će rasti, jednom uplatom ulažete u stotine ili tisuće kompanija odjednom. Ako jedna posluje lošije, ostale drže portfelj. Diverzifikacija koja je ranije bila dostupna samo investitorima s velikim kapitalom, danas je dostupna svima – već od 10 EUR mjesečno.
Za one koji žele pasivni prihod na dugi rok, a nemaju vremena ni znanja za aktivno upravljanje portfeljem, ETF štedni plan je najpraktičnije rješenje. Redovito ulažete, troškovi su minimalni, a prinosi prate rast globalnih tržišta. Upravo na toj logici temelje se Genius usluge ETF START i ETF + ZLATO.
Na globalnoj razini, S&P 500 – indeks koji prati 500 najvećih američkih kompanija – u zadnjih 20+ godina rastao je prosječno oko 10% godišnje, uključujući sve krize, padove i turbulencije koje su u tom periodu nastupile. Financijska kriza 2008., COVID 2020., početak rata u Ukrajini, inflacija i kamatne stope 2022. – sve te korekcije tržište je preživjelo i u dugom roku nastavilo rasti.
Građani su to, čini se, prepoznali.
Za one koji žele ostati bliže domaćem terenu, CROBEX – indeks Zagrebačke burze – bilježi rekordne razine, a InterCapital ima vlastiti ETF za najjednostavnije ulaganje u CROBEX10TR koji prati 10 najlikvidnijih dionica na ZSE-u.
Interes za regionalna tržišta raste i šire. InterCapital je u posljednjih nekoliko godina pokrenuo ETF-ove koji, uz hrvatski, prate i slovenske i rumunjske indekse, a dostupni su za ulaganje direktno kroz Genius aplikaciju – u obliku vrlo pristupačnog ETF štednog plana.
Za većinu novih ulagača koji tek ulaze u svijet investiranja i pitaju se kako početi ulagati, globalna diverzifikacija kroz ETF-ove ostaje najrazumniji prvi korak, koji se lako “pojača” manjim udjelom regije – jer umjesto da birate samo jednu kompaniju ili jedno tržište, jednom uplatom ulazite u tisuće vrijednosnih papira diljem svijeta.
Sve to, naravno, prvenstveno ovisi o profilu rizika pojedinog investitora. I taj dio rješava Genius aplikacija jer kroz niz pitanja i odgovora izrađuje investicijski profil svakog klijenta i kreira strategiju koja je u skladu s njihovim potrebama.
Jedan od jasnijih znakova da se mentalitet mijenja je i rast broja korisnika Genius aplikacije. U proteklih godinu dana taj broj se utrostručio.
To su ljudi koji su odlučili prestati čekati i gubiti prilike i početi ulagati. Shvatili su da za efikasno investiranje ne trebaju biti financijski stručnjaci ni imati puno novca – dovoljno je imati pametan plan i krenuti s malim, redovitim uplatama.
Upravo to je filozofija iza Genius usluga koje su dizajnirane da generiraju pasivni prihod na dugi rok, poput ETF START i ETF + ZLATO – automatiziranog ulaganja u globalno diverzificirani portfelj (uz kontrolirani udio zlata).
Ulaganjem upravljaju Genius stručni tim i specijalno razvijeni Genius algoritam, temeljen na Modernoj teoriji portfelja nobelovca Harryja Markowitza. Početna uplata iznosi svega 50 EUR, a redovite uplate dostupne su već od 10 EUR mjesečno.
Ovo je tema oko koje se naročito trudimo podići svijest – jer je to jedna od najčešćih grešaka kod potencijalnih investitora.
Naš Marko Bogdan u nedavnom gostovanju na Dnevniku HRT-a jasno je poručio: „Najgore je čekati pravi trenutak za ulaganje." Iza te rečenice stoji i konkretna matematika.
Dok novac čeka na računu, inflacija radi svoje. Prema podacima HNB-a, Hrvati drže više od 40 milijardi eura na tekućim i štednim računima. U posljednjih pet godina, inflacija je smanjila stvarnu vrijednost tog novca za oko 33%, bez obzira imate li na računu 500 EUR ili 50.000 EUR. Novac koji miruje de facto gubi svoju kupovnu moć.
Uz to, demografska slika nije optimistična. Brojke pokazuju da je omjer radnika i umirovljenika u slobodnom padu: 1980. godine jednog umirovljenika financiralo je 4-5 radnika. Danas je ta brojka 1,4 radnika na 1 umirovljenika. Moramo nešto poduzeti sami, odnosno krenuti upravljati vlastitim financijama, a za to nam je potrebno znanje.
Pitanje u što uložiti novac nije samo financijsko – ono je upravo pitanje znanja. Financijska pismenost Hrvata je iznad EU prosjeka po teoriji, ali ne i po ponašanju. Istraživanje OECD-a daje jasniju sliku i govori koliko je bitna edukacija, ali i primjena naučenog. Možete li zaista krenuti investirati čak i ako niste profesionalci?
Ni profesionalci ne znaju točno kad će tržište rasti, a kad padati. Pokušaj „tajminga" tržišta – ulazak kad je jeftino, izlaz kad je skupo – statistički gledano gotovo nikad ne donosi bolje rezultate od jednostavne strategije redovitih uplata.
Zašto? Jer kad tržište pada, uplaćujete po nižoj cijeni i kupite više. Kad raste, vaša investicija raste s njim. Kroz dulje vremensko razdoblje, ta se strategija – tzv. euro cost averaging – pokazala iznimno robusnom upravo zato što ne ovisi o pogađanju trenutka niti je bitno hoće li tržišta rasti ili padati. Usporedili smo tri takve strategije, a rezultate pogledajte u ovom blogu.
Ukratko: nije bitno s koliko krenemo, nego kad krenemo. A pravi trenutak je uvijek danas.
Nekretnine nisu nestale kao investicija – i dalje imaju smisla u određenim situacijama i za određene ljude. Odgovor na pitanje u što uložiti novac u Hrvatskoj sve je češće: kombinacija.
Ali Hrvatska se polako pomiče prema diverzifikaciji kakva je u razvijenim ekonomijama odavno zlatni standard. Dio u nekretninama, dio u zlatu, dio u globalnim dioničkim tržištima.
I što je najvažnije: sve to više ne zahtijeva ni posebno znanje ni posebno velik početni kapital. Zahtijeva samo odluku da krenete i plan kojeg ćete se držati, a upravo to vam pruža Genius.
📲 Genius aplikacija dostupna je na Google Playu (Android) i App Storeu (iOS).
Ako želite naučiti više o osnovama ulaganja, krenite od besplatne Genius Caffe Basic edukacije za početnike – sve informacije i prijava dostupne su na webu. Za dublji uvid u osobne financije i financijsku pismenost, pridružite nam se na nekom od budućih termina live radionice “Boost Your Future”. Održava se u Zagrebu, a zatim i po drugim gradovima Hrvatske.
Tržište nekretnina usporava – u 2025. broj transakcija pao je 13,2%, a prodaja kuća čak 20,4%. Visoke cijene, stroži kreditni uvjeti i nova regulativa čine nekretnine manje dostupnom opcijom nego ranije, pogotovo za manje iznose kapitala.
Promet investicijskim zlatom u Hrvatskoj porastao je 600% u pet godina. Zlato se pokazalo kao dobar čuvar vrijednosti u vremenima inflacije i geopolitičke nesigurnosti. Za one koji ne žele brinuti o pohrani i logistici fizičkog zlata, Genius nudi uslugu ETF + ZLATO – automatizirani portfelj koji kombinira globalne ETF-ove s udjelom u zlatu, već od 50 EUR.
Najjednostavniji način za početnike je ETF štedni plan – redovita ulaganja u globalno diverzificirani fond već od 10 EUR mjesečno. ETF-ovi rješavaju problem biranja pojedinačnih dionica: jednom uplatom ulazite u stotine kompanija odjednom, čime se rizik automatski raspodjeljuje.
Za one koji žele pasivni prihod na dugi rok bez aktivnog praćenja tržišta, Genius ETF START i ETF + ZLATO nude automatizirano upravljanje portfeljem – bez potrebe za prethodnim investicijskim znanjem.
Kroz Genius aplikaciju ulaganje je moguće početi s inicijalnom uplatom od 50 EUR i redovitim (a neobaveznim) uplatama od 10 EUR mjesečno. Za razliku od nekretnina, nema potrebe za velikim početnim kapitalom ni kreditom. Detaljne korak možete pronaći u Vodiču za registraciju.
Euro cost averaging je strategija redovitih uplata u jednakim iznosima bez obzira na kretanje tržišta. Kad tržište pada, kupujete po nižoj cijeni i dobivate više vrijednosnih papira. Kroz dulje razdoblje ta se strategija pokazala robusnijom od pokušaja pogađanja idealnog trenutka za ulaganje. Više o tome u blogu “Investiranje za početnike: 4 zlatna pravila za lak početak”.
Imovinom upravlja InterCapital Digital Wealth Management, dio Interkapital grupe. Radi se o reguliranoj instituciji, pod punim nadzorom HANFA-e, regulatora hrvatskog financijskog tržišta. Vrijednost vaše imovine te ostvareni prinos ovisi o duljini ulaganja te o kretanjima tržišta. Zato su oscilacije oko očekivanog prinosa normalne (i očekivane), te ulaganje može dovesti do gubitka. Povijesni prinosi nisu jamstvo budućih prinosa.
Trenutna tržišna vrijednost vašeg ulaganja do iznosa 20.000,00 EUR dodatno je osigurana od strane Fonda za zaštitu ulagatelja, osnovanog temeljem Zakona o tržištu kapitala i upravljanog od strane SKDD-a, reguliranim od strane HANFA-e. Osiguranje se primjenjuje na trenutnu vrijednost imovine klijenta, ne na moguće promjene vrijednosti.
Dobit od investicije dulje od 2 godine ne podliježe oporezivanju. Za ulaganja kraća od 2 godine oporezivanje dobiti je usporedivo s oporezivanjem kamate na oročeni depozit u bankama.
Ovo je promidžbeni sadržaj. Pažljivo se informirajte o usluzi i pročitajte ugovornu dokumentaciju dostupnu u aplikaciji. Prije donošenja konačne odluke o ulaganju, potrebno je upoznati se sa Prospektom i pravilima ETF-a, te Dokumentom s ključnim informacijama. Značajni rizici kojima je fond izložen su kamatni rizik, valutni rizik, kreditni rizik, rizik koncentracije i rizik likvidnosti. Detaljan opis svih rizika kojima je fond izložen naveden je u Prospektu Fonda u dijelu „Rizici“.
Prvi korak u svijet ulaganja ne zahtijeva savršenstvo, sve što trebaš je – krenuti.
