Edukacija
.svg){kind=small}
GENIUS FOCUS: MIROVINA U 21. STOLJEĆU · DIO 2 OD 3
U prvom dijelu ovog serijala govorili smo o demografskom pritisku s kojim se suočava mirovinski sustav utemeljen na međugeneracijskoj solidarnosti. Sve manji broj radnika koji uzdržava sve veći broj umirovljenika izazov je s kojim se susreće cijela Europa, samo s različitim polazišnim točkama.
Pitanje koje se logično nameće je što poduzimaju zemlje koje su taj trend prepoznale ranije. Odgovor je konkretan i mjerljiv. Razvijene zemlje okreću se rješenju koje građanima omogućuje da kroz tržište kapitala sami izgrade dodatnu financijsku sigurnost za starost. Državna mirovina pritom ostaje osnovni okvir, a sve češće se nadopunjuje individualnom štednjom.
Postoji jedan set podataka koji bolje od bilo kojeg teksta pokazuje kako razvijene investicijske kulture pristupaju vlastitoj financijskoj budućnosti. Riječ je o individualnom ulaganju u dionice, fondove i ETF-ove, dakle o sredstvima koja građanin sam, izvan obaveznih državnih mirovinskih sustava, ulaže za vlastitu budućnost.
U Sjedinjenim Američkim Državama, prema istraživanju FINRA Foundation iz 2024., oko 33 posto kućanstava samostalno ulaže u dionice i ETF-ove izvan obveznih mirovinskih shema koja onda prelazi i preko 62%. Američka kultura ulaganja gradi se desetljećima, a građani su rano osvijestili da samostalno ulaganje predstavlja ključnu razinu financijske sigurnosti za starost.
U Njemačkoj se posljednjih godina događa snažan obrat. Prema podacima Deutsches Aktieninstituta (DAI) za 2025., oko 20% Nijemaca ulaže u dionice, fondove ili ETF-ove. Promjenu je pokrenula popularizacija ETF štednih planova i digitalnih brokerskih aplikacija. Njemački su građani sami počeli ulagati, što je upravo i potaknulo zakonodavca da im taj smjer institucionalno podrži.
A Hrvatska? U Hrvatskoj je situacija znatno skromnija. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore za 2024. godinu, oko 300 tisuće građana imalo je udjele u UCITS investicijskim fondovima. Što je skromna brojka od oko 8% ulaganja građana na tržištu kapitala, dok je brojka za samostalna ulaganja u dionice ili ETF-ove još manja i ona iznosi oko 4% prema podacima Eurobarometra.
Trideset tri posto u Sjedinjenim Američkim Državama, dvadeset posto u Njemačkoj i osam posto u Hrvatskoj. Razlika ne govori toliko o bogatstvu, koliko o tome kada je problem nedovoljne mirovine osviješten kao zadatak koji svaki pojedinac može preuzeti u svoje ruke. U razvijenim investicijskim kulturama poznato je jedno pravilo: najveći dugoročni rizik najčešće leži u pasivnosti, a ne u ulaganju.
Na ulaganje se u Hrvatskoj često gleda kao na nešto rezervirano za financijske stručnjake, a štednja u banci doživljava se kao siguran izbor. Ta je sigurnost, međutim, samo prividna. Novac koji stoji ne čeka bolji trenutak, nego inflaciju.
O ovome smo detaljnije pisali u našem blogu o inflaciji: novac koji leži na tekućem računu ili u takozvanoj čarapi kojim svake godine možeš kupiti sve manje. Taj se gubitak ne vidi na bankovnom izvodu, već na blagajni nakon nekoliko godina, kad za istu košaricu treba znatno više eura nego prije.
Prema podacima HNB-a s kraja 2025., građani Hrvatske na računima drže 42,3 milijarde eura, a od toga 32,1 milijarda leži na tekućim i žiro računima, bez kamate i bez prinosa. Kumulativna inflacija od 2020. do ožujka 2026. iznosi otprilike 35,2 posto, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. U takvim uvjetima novac koji čuvamo u banci tiho gubi kupovnu moć svake godine.
Hrvatska nije sama u tom obrascu. Kućanstva u Europskoj uniji ukupno drže otprilike 10 bilijuna eura u bankovnim depozitima koje karakterizira nizak prinos, koji bi, da je usmjeren prema tržištu kapitala, mogao značajno preoblikovati i mirovinski okvir i ukupno gospodarstvo.
Europska komisija prepoznala je problem i odlučila djelovati. U ožujku 2025. pokrenula je inicijativu Savings and Investment Union (SIU) s ciljem usmjeravanja privatne štednje prema instrumentima koji donose dugoročni realni rast, primarno prema ETF-ovima. Do kraja 2025. objavila je zakonodavni paket za integraciju financijskih tržišta i preporuku za stvaranje europskog modela štednih i investicijskih računa s poreznim pogodnostima za građane koji ulažu.
Poruka Europske unije je jasna: model u kojem novac godinama stoji na bankovnom računu i gubi vrijednost zbog inflacije više nije održiv. Zato se gradi okvir koji bi građanima trebao olakšati da dio svoje štednje preusmjere u dugoročna ulaganja na tržištu kapitala.
Ono što milijuni Amerikanaca i Europljana već godinama rade samostalno, Njemačka sada institucionalizira. U ožujku 2026. njemački parlament izglasao je reformu kojom se od 2027. godine uvodi novi privatni mirovinski račun temeljen na tržištu kapitala.
Svaki građanin može otvoriti takav račun i samostalno ulagati u ETF-ove i druge investicijske instrumente, a država potiče sa uplatom do 540 eura godišnje. Za roditelje s djecom subvencija je izdašnija, a poseban dio reforme uvodi i državnu mjesečnu uplatu od 10 eura po djetetu, koja se od ranog djetinjstva izravno usmjerava na mirovinski račun.
Posebno je zanimljiv pristup riziku. Tradicionalni mirovinski instrumenti u Njemačkoj donosili su nizak prinos zbog konzervativne strukture i garancija kapitala. Novi model svjesno otvara prostor ETF-ovima i dionicama jer prepoznaje da dugoročno ulaganje na tržištu kapitala može biti učinkovitiji put do mirovinske sigurnosti nego višegodišnja štednja po vrlo niskim kamatama.
Krajem 2025. godine oko 14,5 milijuna Nijemaca već je ulagalo u ETF-ove. Reforma, dakle, nije odgovor na problem koji tek dolazi, već institucionalizacija obrasca koji su građani već uspostavili. Država je prepoznala smjer i odlučila ga olakšati.
Dok institucije rade na zakonodavnom okviru, milijuni Europljana već su počeli sami ulagati za vlastitu starost. Najpopularniji alat za to su ETF štedni planovi, a podaci pokazuju koliko je taj trend postao rasprostranjen.
ETF štedni plan je automatizirana mjesečna uplata u ETF. Ulagač odabere iznos, postavi trajni nalog i sustav svaki mjesec automatski kupuje udjele, bez potrebe za praćenjem tržišta. Prvi takvi planovi pojavili su se u Njemačkoj 2010. godine i otad se proširili na cijelu Europu kao jedan od najpristupačnijih alata za dugoročnu izgradnju kapitala.
Prema extraETF European Saving Plan Study za 2026. godinu, broj aktivnih mjesečnih ETF štednih planova u kontinentalnoj Europi porastao je s 7,6 milijuna krajem 2023. na 15,1 milijun krajem 2025. Godišnji obujam uplata dosegnuo je 22,7 milijardi eura, a ukupna imovina u ETF-ovima kod digitalnih brokera popela se na 341 milijardu eura.
Prema istom istraživanju, 36 posto svih odraslih Europljana planira pokrenuti ETF štedni plan u sljedeće dvije godine, a među mlađom populacijom od 18 do 34 godine taj udio doseže gotovo 50 posto. Projekcije za 2030. predviđaju više od 53 milijuna aktivnih ETF štednih planova u Europi.
ETF-ovi više nisu financijska niša. Postali su pristupačan, transparentan i sve prihvaćeniji alat kojim građani grade vlastitu mirovinsku sigurnost.
Hrvatska još uvijek nema sustav sličan onima u razvijenim europskim zemljama. Nema državnih subvencija za ulaganje u ETF-ove, a zakonodavni okvir i kulturno nasljeđe mijenjaju se sporo. Trend koji su prvo masovnije prihvatili Amerikanci, a zatim i Nijemci, danas se širi i drugim europskim zemljama, no Hrvatska je tek na početku tog puta.
Investicijska načela koja koriste najuspješniji svjetski sustavi dostupna su, međutim, već danas. Tu je i jedan važan porezni okvir koji mnogi ne znaju: dobit od ulaganja duljeg od dvije godine u Hrvatskoj nije oporeziva. To je pogodnost koja postoji odmah, bez ikakve reforme.
Genius već nudi nekoliko strategija koje slijede iste principe na kojima počivaju europski ETF štedni planovi i američki mirovinski računi. Kroz Genius ETF Start, automatizirani robosavjetnik gradi globalno diverzificirani portfelj prilagođen profilu rizika svakog korisnika. Genius ETF Select omogućuje samostalan odabir iz selekcije provjerenih ETF-ova, dok najnoviji Genius ETF Smart donosi suradnju s J.P. Morgan Asset Managementom i pristup modelima portfelja koje koriste najveće svjetske institucije, sada i u Hrvatskoj.
Broj korisnika Geniusa se tijekom prošle godine utrostručio što pokazuje da hrvatski građani sve više prepoznaju da paralelni stup vlastite štednje ima smisla.
📌 Europa prepoznaje da budućnost mirovinske sigurnosti leži u individualnoj štednji kroz tržište kapitala. Njemačka to subvencionira zakonom, Sjedinjene Američke Države primjenjuju desetljećima, a milijuni Europljana to već rade samostalno. Hrvatska zasad nema takav institucionalni okvir, ali alati za izgradnju vlastitog mirovinskog plana kroz ETF-ove dostupni su svakome.
U trećem, posljednjem dijelu ovog serijala prelazimo s teorije na praksu: kako procijeniti vlastite potrebe, zašto samostalno ulaganje nije tako jednostavno kao što na prvi pogled zvuči, što je robosavjetnik i kako funkcionira, te koliko zapravo košta svaka godina čekanja.
Genius ETF Start funkcionira po istom principu koji razvijene europske države sada institucionaliziraju, a Sjedinjene Američke Države primjenjuju desetljećima. Uplaćuješ redovito, od 50 eura, i svaka uplata ide u globalno diverzificirani portfelj koji pokriva dionice, obveznice i različita tržišta. Genius provodi rebalans automatski, dva puta godišnje. Nema zaključanog kapitala, nema kazni za isplatu, novac je dostupan u svakom trenutku.
Svaka godina koja prođe dok novac stoji na bankovnom računu je godina u kojoj inflacija nagriza njegovu vrijednost, a složeno ukamaćivanje ne radi za tebe. Razlika između početka s 30 i početka s 40 godina nije linearna, već eksponencijalna. Deset izgubljenih godina teško se nadoknađuje.
Preuzmi aplikaciju, odgovori na nekoliko pitanja o svom investicijskom profilu i unutar desetak minuta imat ćeš portfelj prilagođen tvojim ciljevima i razini rizika. Sve ostalo preuzima Genius. 📲
📲 GOOGLE PLAY (Android)
📲 APP STORE (iOS)
Pridruži nam se na Genius Caffe Basic edukaciji za početnike, besplatno, online (Zoom) i bez komplikacija. Prijavi se ovdje. U dva sata naučit ćeš sve što ti treba da razumiješ osnove ulaganja, prednosti ETF-ova i kako koristiti Genius za svoj investicijski plan.
Imovinom upravlja InterCapital Digital Wealth Management, dio Interkapital grupe. Radi se o reguliranoj instituciji, pod punim nadzorom HANFA-e, regulatora hrvatskog financijskog tržišta. Vrijednost vaše imovine te ostvareni prinos ovisi o duljini ulaganja te o kretanjima tržišta. Zato su oscilacije oko očekivanog prinosa normalne (i očekivane), te ulaganje može dovesti do gubitka. Povijesni prinosi nisu jamstvo budućih prinosa.
Trenutna tržišna vrijednost vašeg ulaganja do iznosa 20.000,00 EUR dodatno je osigurana od strane Fonda za zaštitu ulagatelja, osnovanog temeljem Zakona o tržištu kapitala i upravljanog od strane SKDD-a, reguliranim od strane HANFA-e. Osiguranje se primjenjuje na trenutnu vrijednost imovine klijenta, ne na moguće promjene vrijednosti.
Dobit od investicije dulje od 2 godine ne podliježe oporezivanju. Za ulaganja kraća od 2 godine oporezivanje dobiti je usporedivo s oporezivanjem kamate na oročeni depozit u bankama.
Ovo je promidžbeni sadržaj. Pažljivo se informirajte o usluzi i pročitajte ugovornu dokumentaciju dostupnu u aplikaciji. Prije donošenja konačne odluke o ulaganju, potrebno je upoznati se sa Prospektom i pravilima ETF-a, te Dokumentom s ključnim informacijama. Značajni rizici kojima je fond izložen su kamatni rizik, valutni rizik, kreditni rizik, rizik koncentracije i rizik likvidnosti. Detaljan opis svih rizika kojima je fond izložen naveden je u Prospektu Fonda u dijelu „Rizici“.
.avif)
