Edukacija
.svg){kind=small}
Prijevara danas rijetko počinje dramatično. Nema poruke pune pravopisnih pogrešaka ni nepoznatog broja koji odmah traži tisuće eura. Češće počinje uljudnim pozivom, oglasom koji izgleda posve profesionalno ili člankom u kojem poznata osoba navodno govori o platformi koja joj je promijenila život.
Brojke pokazuju koliko je to postalo rasprostranjeno. Šteta od investicijskih prijevara u Hrvatskoj lani je iznosila oko 7,2 milijuna eura, uz napomenu da je stvarna šteta znatno veća od one koja se nađe u službenim statistikama.
U ovom tekstu objašnjavamo kako takve prijevare izgledaju, koji su najčešći znakovi za uzbunu i kako u nekoliko minuta provjeriti je li netko uopće ovlašten pružati investicijske usluge u Hrvatskoj.
Vrijeme amaterskih poruka odavno je prošlo. Prevaranti danas imaju dotjerane internetske stranice, uvjerljiv nastup, izmišljene recenzije zadovoljnih klijenata i dobro razrađenu psihologiju pritiska.
Najčešći obrazac ide preko lažnih članaka i oglasa na društvenim mrežama. U njima se pojavljuju fotografije poznatih sportaša, poduzetnika, pa i državnih dužnosnika, uz izmišljene izjave o platformi na kojoj su navodno zaradili. Ponekad se dodaju i lažna partnerstva s poznatim domaćim tvrtkama, samo da priča dobije težinu.
U posljednje vrijeme tome se pridružila i tehnologija. Prevaranti se koriste umjetnom inteligencijom, automatizacijom i takozvanom deepfake tehnologijom, kojom se izrađuju uvjerljive lažne snimke. Zbog toga video u kojem poznato lice govori o nekoj platformi više nije nikakav dokaz da je ta platforma stvarna.
Nazivi platformi pritom se stalno mijenjaju, dok poveznica na koju oglasi vode ostaje ista. To je samo po sebi znak da nešto nije u redu.
Najvažnije je razumjeti da profesionalan izgled stranice danas ne govori ništa o vjerodostojnosti. Prevaranti u taj dojam ulažu ozbiljan novac, jer im upravo on otvara vrata.
Prijevare gotovo uvijek koriste isti set tehnika, a njih se može i prepoznati. Zanimljivo je da to nisu isključivo tehnike prijevare, nego iste one na koje nailazimo u svakodnevnom marketingu, pa zato i ne izazivaju automatsku sumnju.
U vizualu su prikazane i objašnjene točne tehnike koje se upotrebljavaju kod investicijskih prijevara:
Postoji uvjerenje da se ovakve stvari događaju samo onima koji se ne razumiju u financije. Podaci pokazuju drukčije.
Najčešće žrtve investicijskih prijevara odrasli su srednje dobi koji raspolažu nekim sredstvima, a osobito je izložena skupina između 30 i 49 godina, gdje su i gubici značajni. Kao dodatni čimbenici rizika navode se niža razina digitalne pismenosti, povjerenje u neprovjerene izvore i navika da se informacije o financijama traže prvenstveno na društvenim mrežama.
Iznosi o kojima je javno izvještavano nisu mali i kod pojedinaca se mjere u desetinama tisuća eura, a u nekim slučajevima i više od toga.
Riječ je, dakle, o ljudima koji su vjerovali da su dovoljno oprezni. Upravo zato vrijedi unaprijed znati kako scenarij ide.
Priča gotovo uvijek ide istim koracima. Prvo dolazi kontakt, najčešće preko oglasa, poruke na društvenoj mreži ili telefonskog poziva, a ton je uljudan i strpljiv. Zatim slijedi poziv da počneš s manjim iznosom, kako bi vidio kako sve funkcionira, pa se nakon nekoliko dana na ekranu pojavi navodna dobit. Taj prikaz nema veze s pravim tržištem, ali izgleda uvjerljivo i upravo on stvara povjerenje.
Onda počinje pritisak da uplatiš više. Ako zatražiš isplatu, novac neće doći, nego će se tražiti dodatna uplata, najčešće uz objašnjenje da prije isplate treba platiti porez ili naknadu. To nije nikakav porez, nego nastavak iste prijevare. U pojedinim slučajevima od žrtve se traži i da instalira aplikaciju kako bi joj se pomoglo oko ulaganja, čime prevarant dobiva pristup njezinom mobitelu.
Vrijedi znati i jednu stvar koju takve platforme prešućuju. Iako se govori o dionicama, na većini se njih ne trguje dionicama, nego CFD-ovima, složenim instrumentima kod kojih se razmjenjuje razlika u cijeni, a da pritom ne postaješ vlasnik imovine. Te platforme, uz to, nisu burze, pa je i razina zaštite malih ulagača znatno niža.
Ovo je znak koji većina ljudi propusti, a možda je i najkorisniji.
Kad se prijavljuješ kod ovlaštenog društva, čeka te onaj dosadni dio. Provjera identiteta, pitanja o tvojim ciljevima, znanju i iskustvu, pa i o izvoru sredstava. Ta pitanja nisu smetnja ni birokracija bez svrhe, nego zakonska obveza svake regulirane institucije.
Ako s druge strane nitko ništa ne pita, ako je sve riješeno u dvije minute i bez jednog jedinog dokumenta, to nije znak jednostavnosti. To je znak da s druge strane vjerojatno nije ovlaštena financijska institucija.
Drugim riječima, upitnik na početku dobar je znak, a ne prepreka.
Prije bilo kakve uplate vrijedi napraviti nekoliko provjera. Prvo pogledaj nalazi li se društvo u registrima Hanfe, koji su javni i besplatni i u kojima se nalaze sva društva koja u Hrvatskoj smiju pružati investicijske usluge.
Uz provjeru na stranicama Hanfe, korisno je potražiti i iskustva drugih ljudi na internetu. Kod legitimnih platformi za ulaganje u pravilu se mogu naći stvarne povratne informacije korisnika, dok se kod sumnjivih najčešće nailazi na upozorenja ili se gotovo ništa ne može pronaći.
Dvije se stvari lako provjere i u samom razgovoru. Ako te netko nazove, slobodno pitaj odakle mu tvoj broj telefona, a ako odgovor ne dobiješ, razgovor je posve u redu prekinuti. Druga je naziv, jer naziv platforme često nije isti kao naziv društva koje njome upravlja, dok legitimna društva jasno navode puni naziv, adresu i regulatora koji ih nadzire. Poseban razlog za oprez su društva registrirana u poreznim oazama ponajviše na egzotičnim otočjima.
Nakon svega ovoga lako je zaključiti da je ulaganje samo po sebi rizično i da je bolje ne dirati ništa. To ne bi bio pravi zaključak. Razlika između prijevare i ozbiljnog ulaganja nije u tome ulažeš li ili ne, nego u tome tko stoji s druge strane.
Kod reguliranog društva sve je vidljivo unaprijed. Zna se ime društva, zna se tko ga nadzire, dokumentacija je dostupna, a rizici su jasno napisani, uključujući i onaj da vrijednost ulaganja može pasti. Nema obećane zarade, jer takvo obećanje nijedno ozbiljno društvo ne može dati.
Genius vodi InterCapital Digital Wealth Management, društvo pod nadzorom Hanfe, a InterCapital na hrvatskom tržištu kapitala djeluje već više od dvadeset godina. Zbog toga te pri otvaranju računa čeka upitnik o ciljevima, znanju i odnosu prema riziku, a sva ugovorna dokumentacija dostupna ti je u aplikaciji.
Ulagati možeš na više načina, ovisno o tome koliko se sam želiš time baviti. Kroz Genius ETF Start portfelje se slaže automatski, prema tvom profilu rizika, a rebalans se provodi tipično dva puta godišnje. Ako želiš više samostalnosti, Genius ETF Select omogućuje da sam odabereš iz selekcije provjerenih ETF-ova, dok Genius ETF Smart koristi modele portfelja nastale u suradnji s J.P. Morgan Asset Managementom.
Ako iz ovog teksta vrijedi izvući jednu stvar, onda je to da uzbuđenje kod ulaganja rijetko znači nešto dobro. Ozbiljno ulaganje ne obećava brzu zaradu i ne traži da se odlučiš odmah. Ono je predvidivo, dokumentirano i pomalo dosadno, a upravo to na dugom roku i daje rezultate.
Kod Geniusa to u praksi izgleda ovako:
Cijeli postupak traje desetak minuta, a ulaganje kreće od 50 eura.
Pridruži nam se na našoj Genius Caffe Basic edukaciji za početnike, besplatno, online (Zoom) i bez komplikacija. Prijavi se ovdje. U dva sata nauči sve što ti treba da razumiješ osnove ulaganja, prednosti ETF-ova i kako koristiti Genius za svoj investicijski plan.
Imovinom upravlja InterCapital Digital Wealth Management, dio Interkapital grupe. Radi se o reguliranoj instituciji, pod punim nadzorom HANFA-e, regulatora hrvatskog financijskog tržišta. Vrijednost vaše imovine te ostvareni prinos ovisi o duljini ulaganja te o kretanjima tržišta. Zato su oscilacije oko očekivanog prinosa normalne (i očekivane), te ulaganje može dovesti do gubitka. Povijesni prinosi nisu jamstvo budućih prinosa.
Trenutna tržišna vrijednost vašeg ulaganja do iznosa 20.000,00 EUR dodatno je osigurana od strane Fonda za zaštitu ulagatelja, osnovanog temeljem Zakona o tržištu kapitala i upravljanog od strane SKDD-a, reguliranim od strane HANFA-e. Osiguranje se primjenjuje na trenutnu vrijednost imovine klijenta, ne na moguće promjene vrijednosti.
Dobit od investicije dulje od 2 godine ne podliježe oporezivanju. Za ulaganja kraća od 2 godine oporezivanje dobiti je usporedivo s oporezivanjem kamate na oročeni depozit u bankama.
Ovo je promidžbeni sadržaj. Pažljivo se informirajte o usluzi i pročitajte ugovornu dokumentaciju dostupnu u aplikaciji. Prije donošenja konačne odluke o ulaganju, potrebno je upoznati se sa Prospektom i pravilima ETF-a, te Dokumentom s ključnim informacijama. Značajni rizici kojima je fond izložen su kamatni rizik, valutni rizik, kreditni rizik, rizik koncentracije i rizik likvidnosti. Detaljan opis svih rizika kojima je fond izložen naveden je u Prospektu Fonda u dijelu „Rizici“.
